Naselje u općini Erdut u Osječko-baranjskoj županiji. Površina naselja je 32.36 čkm. Dijelovi naselja su zaseoci: Aljmaška Planina, Čauševac, Dravsko Ušće i Hrastovo Polje.
Kretanje broja stanovnika:
|
god. |
1857 |
1869 |
1880 |
1890 |
1900 |
1910 |
1921 |
1931 |
1948 |
1953 |
1961 |
1971 |
1981 |
1991 |
2001 |
2011 |
2021 |
|
br.st. |
935 |
1.047 |
1.088 |
1.321 |
1.408 |
1.395 |
1.379 |
1.291 |
1.268 |
1.258 |
1.172 |
1.028 |
924 |
823 |
645 |
605 |
- |
Poštanski ured 31205
Mađarski izvori bilježe prvi puta Almas 1338. god. Samo ime Aljmaš dolazi od madžarske riječi alma = jabuka. U srednjem vijeku bilo je to trgovačko i obrtničko naselje, naseljeno Hrvatima i Mađarima. Turci naseljavaju martolose Srbe iz gornjeg Podrinja. Nakon 1700. godine naseljavaju se i Nijemci. Na području Aljmaša poznate su tri crkve. Prva iz godine 1697. druga iz 1708. treća iz 1846. Aljmaš postaje proštenišno mjesto 1704. Isusovci su ustanovili te godine Gospino svetište, donoseći iz Luga (Laško) Baranja, Gospin kip. Aljmaš je proglašen župom 1807. godine. Do tada je bio samo ispostava (filijala) župe Sv. Mihaela Arkanđela u osječkoj Tvrđi. Župa i Svetište povjereni su biskupijskim svećenicima sve do danas.
Crkva Pohođenja Marijina izgrađena je 1846. s kipom Majke Božje, a posvećena 1852. u istoimenoj župi, ujedno je i svetište Gospe od Utočišta od 1704.; poznato je marijansko svetište, koje 15. kolovoza (Velika Gospa) pohode hodočasnici iz Istočne Slavonije; crkva je srušena u srpskoj agresiji 1991. Godine 1992., pod neobičnim okolnostima, u ruševinama crkve pronađen je oštećen Gospin kip koji je odmah prenesen u Osijek. Izgradnja nove crkve Gospe od Utočišta započeta je 1999. godine, a završena 2007.. Dana 7. lipnja 2003. tijekom posjeta pape Ivana Pavla II. Osijeku, na svečanom euharistijskom slavlju na prostoru Športske zračne luke, okrunjen je Gospin kip.
Nema komentara:
Objavi komentar