Ilok

Naselje u gradu Ilok u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Površina naselja je 54.53 čkm. Dijelovi grada Iloka su zaseoci: Alvaluk, Barimovača, Brestovi, Buljni Cot, Cerije, Crvenkova Strana, Čardakovac, Čitluk, Cukala, Danguba, Dekan, Demečin, Dikina Zagona, Doka, Drljan, Duboki Potok, Faluge, Fučije, Gecinac, Ičke, Inocenc-Dvor, Jenovo, Karagača, Katinovac, Klisina, Križ, Kukundek, Lešće, Lišćak, Mačkovac, Mala Kanjiža, Mala Lokva, Mota, Neštinski Drum, Odmaralište, Plandište, Podrađevac, Prdipolje, Principovac, Progon, Radoš, Rađevac, Skakoč, Skandala, Sokol, Stara Ciglana, Široko Polje, Šokačko Brdo, Turska Skela, Vašarište, Velika Kanjiža, Velika Lokva, Veliko Brdo, Vukovo i Zubače-Orašje. 

Naselja u gradu Ilok: Bapska, Ilok, Mohovo i Šarengrad.

Kretanje broja stanovnika naselja:

 god.

 1857

 1869

 1880

 1890

 1900

 1910

 1921

 1931

 1948

 1953

 1961

 1971

 1981

 1991

 2001

 2011

 2021

 br.st.

 3.110

 3.776

 3.489

 4.288

 4.387

 4.856

 5.475

 5.809

 5.361

 5.696

 6.193

 6.683

 6.700

 6.775

 5.897

 5.072

 -

Poštanski ured 32236.

Stara župna crkva “Ugrinova” izgrađena je 1349. godine; crkva “Nikole Iločkoga” izgrađena je 1468. godine; župna crkva sv. Ivana Kapistranskoga prezbitera građena je 1900.-1906. u neogotičkome stilu (Hermann Bolle), u istoimenoj župi koja je osnovana 1332. godine. U gradu i okolici postoje arheološka nalazišta (neolitik, bakreno doba i latenskoga preioda). U vrijeme rimljana postojalo je naselje Cuccium. 

U srednjem vijeku u Iloku je izgrađena utvrda (12. stoljeću), a u pisanim spomenicima spominje se više crkava i samostana. Prvi put se ime Ilok spominje 1267. pod nazivima Ujlak (mađarski: Újlak) ili Wylok. Od 1332. spominju se župe u Iloku, a 1349. izgrađena je velika crkva Majke Božje. U tom razdoblju Ilok postaje značajno središte, u kojemu je prebivao čak i dubrovački konzul (1399.). Značajne kraljevske povlastice dobiva 1453. (dodjeljuje ih kralj Ladislav V. Posmrtni).

Najpoznatiji gospodar grada je Nikola Iločki (1410. – 1477.), koji je bio kralj Bosne od 1471. do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro (1459. – 1524.)

Franjevci se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stoljeća kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina građena je 1349. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i dogradio poslije smrti sv. Ivana Kapistrana (1386. – 1456.), koji je umro u Iloku 23. studenog 1456. Svoj današnji izgled crkva je dobila temeljitom neogotičkom obnovom izvedenom početkom 20. stoljeća prema projektima Hermana Bolléa.

Osmanlije su vladali Ilokom od 1526. do 1688. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture turbe - grob uglednog Turčina i hamam - obredno kupalište. Evlija Čelebi opisuje Ilok kao najrazvijenije naselje na putu uz obale Dunava od Beograda do Budima. Tadašnji Ilok imao je 200 dućana, dvije vjerske i šest pučkih škola, kavanu i trgovački han.

Godine 1697. car Leopold poklanja Ilok i posjede u Srijemu talijanskoj obitelji Odescalchi kao naknadu za pomoć pape Inocenta XI. od 336.000 forinti za vojnu protiv Turaka. Prvi vlasnik posjeda bio je Livio Odescalchi, koji se istaknuo i kao vojskovođa u obrani Beča 1683. godine.

panorama grada sa župnom crkvom sv. Ivana Kapistranskoga prezbitera (1900-1906)

panorama grada sa crkvom sv. Ivana Kapistranskoga prezbitera (1900-1906) i zidinama iz XII stoljeća

panorama grada sa župnom crkvom sv. Ivana Kapistranskoga prezbitera (1900-1906)

župna crkva sv. Ivana Kapistranskoga prezbitera (1900-1906)

župna crkva sv. Ivana Kapistranskoga prezbitera (1900-1906)

župna crkva sv. Ivana Kapistranskoga prezbitera (1900-1906)

panorama središta grada

Nema komentara:

Objavi komentar