Naselje u gradu Križevci u Koprivničko-križevačkoj županiji. Površina naselja je 28.87 čkm. Dijelovi naselja su i zaseoci: Brezine, Čret i Ratarna.
Naselja u gradu Križevci:
Apatovec, Beketinec, Bojnikovec, Bukovje Križevačko, Carevdar, Cubinec,
Čabraji, Dijankovec, Doljanec, Donja Brckovčina, Donja Glogovnica, Donji
Dubovec, Đurđic, Erdovec, Gornja Brckovčina, Gornja Glogovnica, Gornji Dubovec,
Gračina, Ivanec Križevački, Jarčani, Karane, Kloštar Vojakovački, Kostadinovac,
Križevci, Kučari, Kunđevec, Lemeš, Lemeš Križevački, Majurec, Male Sesvete,
Mali Carevdar, Mali Potočec, Mali Raven, Marinovec, Mičijevac, Novaki Ravenski,
Novi Bošnjani, Novi Đurđic, Osijek Vojakovački, Pavlovec Ravenski, Pesek,
Podbrđani, Vojakovački, Poljanec, Poljana Križevačka, Povelić, Prikraj
Križevački, Ruševac, Sednji Dubovec, Stara Ves Ravenska, Stari Bošnjani, Sveta
Helena, Sveti Martin, Špiranec, Većeslavec, Velike Sesvete, Veliki Potočec,
Vojakovac, Vujići Vojakovački i Žibrinovec.
Kretanje broja stanovnika naselja:
|
god. |
1857 |
1869 |
1880 |
1890 |
1900 |
1910 |
1921 |
1931 |
1948 |
1953 |
1961 |
1971 |
1981 |
1991 |
2001 |
2011 |
2021 |
|
br.st. |
2.144 |
2.615 |
2.933 |
3.358 |
3.581 |
4.897 |
4.698 |
4.264 |
4.933 |
5.591 |
6.642 |
8.356 |
9.900 |
11.236 |
11.541 |
11.231 |
- |
Poštanski ured 48260.
Župna crkva sv. Ane izgrađena je 1689. godine (pripadala je Pavlinima), a župnom crkvom postaje 1889., stara župna crkva bila je sv. Križa koja je obnovljena 1913. u istoimenoj župi koja je osnovana 1334. godine. Kapele u gradu: sv. Marka Križevčanina, sv. Florijana, sv. Križa, sv. Roka. Križevci su sjedište Križevačke eparhije grkokatoličke crkve; katedralna crkva Presvetoga Trojstva izgrađena je u XIV stoljeću (nekada franjevačka), obnovljena 1895. u istoimenoj župi koja je osnovana 1803. Samostan kćeri Božje ljubavi i samostan sestara sv. Bazilija.
Križevci se spominju tijekom XII stoljeća kao comes curialis de Kris a Crisiensis spominje se 1209. poveljom Bele IV; godine 1253. postaje slobodni kraljevski grad; 1397. održan je krvavi sabor na kojem je pogubljenStjepan Lacković. Osmanlije su napadali grad u nekoliko navrata (1553., 1561. i 1591.); tijekom XVII stoljeća u grad dolaze pavlini i osnivaju svoju gimnaziju; od 1801. sjedište je grkokatoličke eparhije.
Nema komentara:
Objavi komentar