Neselje u gradu Varaždin u Varaždinskoj županiji i njezino središte. Površina naselja je 32.42 čkm. Dio naselja je Biškupec.
Naselja u gradu Varaždin: Črnec Biskupečki, Donji Kućan, Gojanec, Gornji Kućan, Hrašćica, Jalkovec, Kućan Marof, Poljana Biškupečka, Varaždin i Zbelava.
Kretanje broja stanovnika:
|
god. |
1857 |
1869 |
1880 |
1890 |
1900 |
1910 |
1921 |
1931 |
1948 |
1953 |
1961 |
1971 |
1981 |
1991 |
2001 |
2011 |
2021 |
|
br.st. |
9.699 |
10.014 |
9.789 |
10.410 |
12.130 |
13.844 |
14.123 |
13.467 |
17.314 |
19.341 |
26.460 |
34.312 |
39.545 |
41.846 |
41.434 |
38.839 |
- |
Poštanski ured 42000.
Župna crkva sv. Josipa građena je od 1991. do 1995. godine i posvećena 1995. u istoimenoj župi Varaždin-Banfica koja je osnovana 1974. Župna crkvu sv. Fabijana i Sebastijana građena je od 1663. do 1680: u istoimenoj župi koja je osnovana 1974. Župna crkva sv. Nikole biskupa izgrađena je 1334., požarom uništena 1768. 1 ponovno izgrađena i pusvećena 1778.; u istuimenoj župi koja je osnovana 1209. Crkve u župi: Uznesenja Blažene Djevice Marije (bivša pavlinska), sv Ivana Krstitelja. Rođenja Gospodinova (1729.). Župna crkva Presvetoga Trojstva/sv. Vida izgrađena je 1705. i posvećena 1706.; u istoimenoj župi koja je osnovana 1961., Donjovaraždinski dekanat Varaždinske biskupije. Srpska pravoslavna crkva posvećena je sv. velikomučeniku Georgiju, izgrađena je 1884.; u istoimenoj parohiji.
U pisanim se dokumentima prvi put spominje 1181.; 1209. poveljom Andrije II. stječe status slobodnoga kraljevskoga grada; 1220. Bela IV. povrđuje dobiveni status; tijekom XIV. st. tvrđava prelazi u vlasnišvo Celjskih grofova; varaždinska utvrda mijenjala je feudalne vlasnike: Beatrica Frankopan, Juraj Brandenburški, barun Ivan Ungnad, obitelj Erdody; dolaskom isusovaca otvara se gimnazija i Zakmardijev konvikt; tijekom XVIII. sjediste je Banske Hrvatske (Draskovići, Keglevići, Patačići, Sermage i dr.); 1755. postaje sjedište mnogih institucija Banske Hrvatske; 1776. zahvatio je veIiki požar u kojem je uništen veliki dio grada; nakon požara državne institucije preseljene su u Zagreb. U urbanoj jezgri Staroga grada nalaze se župne crkve sv. Nikule i franjevačkoga samostana s crkvom sv. lvana (spominje se 1238.). Ta tri objekta okosnica su urbanističkoga razvoja grada. Zbog promjena vlasnika, grad je često pregrađivan; najznačajniji su stilski elementi iz veremna Celjskih (gotičke kamene klupe u tzv. prolaznoj kuli), Ungnada (renesansna pregradnja braće Allio) i grofova Erdody-a(manje barokne preinake); 1532. izgrađena je kamena kuća u središtu grada za gradsku vijećnicu; iz toga vremena su gotičke župne crkve i romaničko-gotička vjećnica, te brojne renesansne zgrade. Nakon požara 1582. grad se obnavlja; obnovljen je franjevački samostan, kapucinski, uršulinski, te župna crkva sv. Nikole u gradu i sv. Vida u južnome predgrađu, kapela sv. Florijana, Fabijana i Sebastijana, sv. Roka; u gradu se pregrađuju ili podižu nave barokne palaće pojedinih plemičkih obitelji Patačić, Drašković, Batthyany, Keglević, Sermage) i mnogobrojne stambene zgrade (Varaždin je poznat kao najbarokniji grad u kopnenome dijelu Hrvatske). Gradsko park-groblje osnovano je 1773. godine i jedno je od najljepših u Europi; od 1966. groblje je zaštićeno kao spomenik parkovne arhitekture. Stari grad Varaždin tvrđava je u Varaždinu i jedna od njegovih znamenitosti. Nalazi se na sjeverozapadnom obodu varaždinske gradske jezgre, a danas je u njoj smješten Gradski muzej Varaždin. Tvrđava se prvi put spominje u 12. stoljeću i vjeruje se da je tada bila sjedište varaždinskih župana. Krajem 14. stoljeća dolazi u vlasništvo grofova Celjskih koji je pregrađuju u gotičkom stilu. Iz tog vremena potječe središnji četverokutni objekt, oko koje su se izvorno nalazile drvene palisade.
Nema komentara:
Objavi komentar