Bjelovar

Naselje u gradu Bjelovar u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i županijsko sjedište. Površina naselja je 23.52 čkm. Dijelovi naselja: Hrgovljani, Nova Plavnica, Velike Sredice (do 1948. godine), Ivanovčani (od 1857. do 1900. i od 1931. do 1948.), Male Sredice (od 1890. do 1948.), Mlinovac (od 1931. do 1948.) i Križevačka Greda. 

Naselja u gradu Bjelovar: Bjelovar, Breza, Ciglena, Galovac, Gornje Plavnice, Gornji Tomaš, Gudovac, Klokočevac, Kokinac, Kupinovac, Letičani, Mala Ciglena, Malo Korenovo, Novi Pavljani, Novoseljani, Obrovnica, Patkovac, Prespa, Prgomelje, Prokljuvani, Puričani, Rajić, Staničići, Stare Plavnice, Stari Pavljani, Tomaš, Trojstveni Markovac, Veliko Korenovo, Zvijerci i Ždralovi.

Kretanje broja stanovnika naselja:

god.	1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011	2021
br.st.	2.787.	3.469	4.671	5.609	7.873	9.266	9.994	10.252	12.867	13.569	15.761	21.540	25.203	26.926	27.783	27.024	-

Poštanski ured 43000.

Crkva sv. Terezije Avilske građena je od 1765. do 1772. godine, posvećena je 1775., u istoimenoj župi koja je osnovana 1772. godine.. Crkva sv. Ane izgrađena je 1989.-1993. u župi koja je osnovana 1980. godine. Crkva sv. Antuna Padovanskog izgrađena i posvećena 1936.. Franjevački samostan, Evanđeoska crkva, Kršćanska vjerska zajednica Jehovinih svjedoka, Kršćanska Adventistička crkva, Kršćanska Romska zajednica, Srpska pravoslavna crkva Svete Trojice. U gradu su arheološka nalazišta iz mlađega željeznoga doba; pripadao je prije Osmanlija staroj Rovišćanskoj župi, na župskoj granici prema Česmici. 

U pisanim se dokumentima spominje 1420. godine , ali u tom razdoblju nije imao veće značenje.   Za Osmanlijskog napredovanja između 1540. i 1552. bio je raseljen i pust do 1650. kad je izgrađena krajiška utvrda za obranu od Osmanlija. Na Glavačevoj karti iz 1673. godine upisan je kao Belovac; u XVIII stoljeću je postao važno uporište, a od 1756. središte krajiške oblasti, prvotno nazvan Novi Varaždin; 1772. dobiva povlastice gradske općine, a Slobodan grad i sjedište Bjelovarsko-Križevačke županije postao je 1874.. Nižu realku dobio je 1858., a punu gimnaziju 1901. Urbanistička struktura je ortogonalna kao odraz graditeljskih shvaćanja prosvijećenoga apsolutizma; na križištima dvaju sustava paralelnih ulica, koje se sijeku pod pravim kutom, otvaraju se trgovi. Glavni je trg karakterističan za graničarki grad, s baroknom crkvom sv. Terezije (1765.-1772.), uz koju se s obije strane nalaze zgade škole i bivšega kolegija pijarista. Crkva ima četiri kamena oltara iz 1889. (I. Franz, D. Morak). Pravoslavna crkva sv. Duha građena je od 1792. do 1795. , zvonik je dovršen 1833.. Na glavnom trgu nalazi se vojarna Preradović; u XIX stoljeću sagrađena je klasicistička zgrada knjižnice, a zgrada Gimnazije završena je 1901. po nacrtima S. Smočinskoga; dom Hrvatskog sokola podignut je 1912. (D. Sunko, Đ. Pilar), židovska snagoga (L. Honigsberg, J. Deutsch) u kojoj se danas nalazi dom kulture i glazbena škola. 

panorama grada sa parkom i katedralom sv. Terezije Avilske (1772.)

park i katedrala sv. Terezije Avilske (1772.)

panorama grada sa tornjem katedrale sv. Terezije Avilske (1772.)