Sirač

Sirač

Naselje i općina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Površina naselja je 33,13 čkm. Dio naselja je zaselak Orašje.

Kretanje broja stanovnika:

 god. 

 1857

 1869

 1880

 1890

 1900

 1910

 1921

 1931

 1948

 1953 

 1961 

 1971 

 1981

 1991 

 2001 

 2011

 2021 

br.st.

446

521

652

 841

 1.156

 1.249

 1.227

 1.833

 1.692

 1.798

 1.908

 1.946

 1.691

 1.747

 1.606

1.416

 - 

Poštanski ured 43541.

Župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije izgrađena je 1908., teško oštećena 1943., a bnovljena 1963., u istoimenoj župi koja je osnovana 1945.Srpska Pravoslavna crkva posvećena je Uspenju Presvete Bogorodice, izgrađena je 1751., a obnovljena 1876., tijekom II svjetskoga rata, teško je oštećena, a obnovljena nakon rata; teško je oštećena u Domovinskome ratu. Ime Sirač prvi put se pojavljuje u srednjovjekovnoj listini iz 1234. godine kao zemljišni posjed Syrionuk, smješten u kotaru Toplici. Kao i ostale važnije feudalne utvrde zabilježen je na prvim kartama Slavonije iz 16. stoljeća. Utvrdu u Siraču (Zirch) kao središte posjeda sagradili su njemački rod plemića Tiboldovića (Thybold) koji su bili i patroni benediktinskog samostana. U istoimenom trgovištu nalazila se župna crkva Blažene Djevice Marije. Srednjovjekovne isprave potvrđuju da je 1343. godine Sirač u vlasništvu obitelji Tiboltović, a 1389. godine ugarski kralj Sigismund uzima Sirač Tiboltovićima i poklanja ga Kaštelanovićima od Sv. Duha čiji se posjed nalazio u danas susjednoj općini Dežanovac. Poradi turske opasnosti Kaštelanovići 1499. grade utvrdu Željnak čije se ruševine nalaze nedaleko kamenoloma Mračara i sela Barica. Provalom Turaka u ove krajeve 1542. godine, Sirač i Željnjak dolaze u njihov posjed, a većina stanovništva, među kojima je i starosjedilačko hrvatsko, odlazi u današnju zapadnu Mađarsku i Gradišće u Austriji. Turci su po svom dolasku naselili Muslimane i Vlahe pa je u 17. stoljeću bilo u Siraču (tur. Sirče) oko 300 kuća s pretežno muslimanskim življem. Sirač je središte nahije i kadiluka.

panorama naselja se ostacima utvrde Tibaldovića (XIV stoljeće?)

Nema komentara:

Objavi komentar