Sirač
Naselje i općina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Površina naselja je 33,13 čkm. Dio naselja je zaselak Orašje.
Kretanje broja stanovnika:
|
god. |
1857 |
1869 |
1880 |
1890 |
1900 |
1910 |
1921 |
1931 |
1948 |
1953 |
1961 |
1971 |
1981 |
1991 |
2001 |
2011 |
2021 |
|
br.st. |
446 |
521 |
652 |
841 |
1.156 |
1.249 |
1.227 |
1.833 |
1.692 |
1.798 |
1.908 |
1.946 |
1.691 |
1.747 |
1.606 |
1.416 |
- |
Poštanski ured 43541.
Župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije izgrađena je 1908., teško oštećena 1943., a bnovljena 1963., u istoimenoj župi koja je osnovana 1945.Srpska Pravoslavna crkva posvećena je Uspenju Presvete Bogorodice, izgrađena je 1751., a obnovljena 1876., tijekom II svjetskoga rata, teško je oštećena, a obnovljena nakon rata; teško je oštećena u Domovinskome ratu. Ime Sirač prvi put se pojavljuje u srednjovjekovnoj listini iz 1234. godine kao zemljišni posjed Syrionuk, smješten u kotaru Toplici. Kao i ostale važnije feudalne utvrde zabilježen je na prvim kartama Slavonije iz 16. stoljeća. Utvrdu u Siraču (Zirch) kao središte posjeda sagradili su njemački rod plemića Tiboldovića (Thybold) koji su bili i patroni benediktinskog samostana. U istoimenom trgovištu nalazila se župna crkva Blažene Djevice Marije. Srednjovjekovne isprave potvrđuju da je 1343. godine Sirač u vlasništvu obitelji Tiboltović, a 1389. godine ugarski kralj Sigismund uzima Sirač Tiboltovićima i poklanja ga Kaštelanovićima od Sv. Duha čiji se posjed nalazio u danas susjednoj općini Dežanovac. Poradi turske opasnosti Kaštelanovići 1499. grade utvrdu Željnak čije se ruševine nalaze nedaleko kamenoloma Mračara i sela Barica. Provalom Turaka u ove krajeve 1542. godine, Sirač i Željnjak dolaze u njihov posjed, a većina stanovništva, među kojima je i starosjedilačko hrvatsko, odlazi u današnju zapadnu Mađarsku i Gradišće u Austriji. Turci su po svom dolasku naselili Muslimane i Vlahe pa je u 17. stoljeću bilo u Siraču (tur. Sirče) oko 300 kuća s pretežno muslimanskim življem. Sirač je središte nahije i kadiluka.
panorama naselja se ostacima utvrde Tibaldovića (XIV stoljeće?)

Nema komentara:
Objavi komentar